01 Jun DEI na konferenciji “Saradnjom do zaštite Nikšićkog polja”
Nikšićko polje, najveće kraško polje u Crnoj Gori, bilo je jednogodišnja tema istraživanja Crnogorskog društva za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica. Rezultati tog projekta i angažmana pet ekoloških nevladinih organizacija predstavljeni su 1.juna u Nikšiću, na konferenciji “Saradnjom do zaštite Nikšićkog polja”.
Koordinatorka projetka “Mislimo, djelujmo i inspirišimo svoju okolinu za održivi razvoj“ Radmila Bajagić prisustvovala je na konferenciji ispred našeg projektnog tima. Jedinstven zaključak učesnika je da zaštita prirode nije luksuz već preduslov ukupnog razvoja.
Impresivne su prirodne vrijednosti i bogatstva Nikšićkog polja a kako ih promovisati, očuvati i koristiti na održiv način pokušalo je nakon istraživanja faune riba i speleo objekata u nikšićkom polju, kroz projekat, da odgovori Crnogorsko društvo za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju. Ti odgovori u različitim formama od studija, brošure do filma- upućeni prije svega lokalnoj vlasti, rezultat su niza analiza kazala je Ivana Vojinović iz Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica.
Na primjer, istraživanje riblje faune na prostoru rijeke Zete i speleo objekata u Nikšićkom polju, a tu aktivnost pratilo je umrežavanje predstavnika nacionalnih i lokalnih vlasti, dalo je, saopštila je Irma Muhović iz Crnogorskog društva ekologa, višestruke rezultate.
I projektom Procjena i valuacija usluga ekosistema Nikšićkog polja koji je predstavila dr Marija Vukdelić iz Centra željelo se ukazati na mogućnosti drugačijeg pristupa zaštiti prirode i biodiverziteta.
Na Konferenciji “Saradnjom do zaštite Nikšićkog polja”, su prezentovani i rezultati do kojih je došla NVO Grin Hom-u okviru projekta Kako doprinijeti očuvanju gornjeg toka rijeke Zete. Između ostalog, saopštila je Anastasija Lalević-mapirani su ekološki pritisci u gornjem toku rijeke Zete.
Tim i drugim segmentima rijeke Zete bavilo se Društvo mladih ekologa, a nakon jednogodišnjeg istraživanja biljaka vodenog i močvarnog staništa Nikšićkog polja čime se bavila NVO Župa u Srcu, napravljena je baza od 270 biljaka, a Jovo Radulović, predsjednik te ogranizacije važnim smatra i aktivnosti kojima se promovišu prirodne vrijednosti.
Ključne segmente Projekta Crnogorskog društva za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju kojim je uz finansijsku podršku Fonda za kritično ugrožene ekosisteme istraživano Nikšićko polje, što ima višestruk značaj za promociju i očuvanje tog područja, sabrao je desetominutni film-Priroda i ljudi nikšićkog polja, izazovi i prilike za razvoj.
Sorry, the comment form is closed at this time.