08 Apr Monitoring Politika Životne Sredine Za Jačanje Odgovornosti, Transparentnosti I Participativnosti Procesa Pristupanja EU
NVU Udruženje za zaštitu prirode i promociju turizma „Morakovo“ iz Nikšića u partnerstvu sa NVO Demokratske evropske inicijative iz Danilovgrada, organizovao je u Danilovgradu 08. aprila Seminar za jačanje kapaciteta OCD za učešće OCD u monitoringu razvoja i sprovođenja lokalnih javnih politika na temu: “Monitoring politika životne sredine za jačanje odgovornosti, transparentnosti i participativnosti procesa pristupanja EU”.
Ukazujući na ciljeve i postignte rezultate koordinatorka projekta Radmila Bajagić je navela da obje lokalne zajednice učestvuju u projektnim aktivnostima što su potvrdile prihvatanjem Memoranduma o razumijevanju i saradnji. Naglasila je da će se realizacijom projektnih aktivnosti, doprinositi uspješnijem procesu evropskih integracija Crne Gore osnaživanjem učešća civilnog društva u procesima donošenja odluka i sprovođenja reformi, kao i jačanjem partnerstava između OCD, ali i OCD i lokalnih samouprava Nikšić i Danilovgrad.
Seminaru su prisustvovali predstavnici institucija sa nacionalnog i lokalnog nivoa:
Jelena Radević, Direktorat za ekologiju, Kasim Agović iz Agencije za zaštitu životne sredine Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Glorija Vukićević sa saradnicama iz Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Danilovgrad.
Jelena Radević, iz Direktorata za ekologiju, je izlaga na temu monitoring zemljišta koji se sprovodi po Programu monitoringa zagađenosti zemljišta u Crnoj Gori od 1998. godine. Kasim Agović iz Sektora za monitoring životne sredine Agencija za zaštitu životne sredine prezetirao je pripremu i način usvajanja Programa monitoringa od Vlade Crne Gore, izbor akreditovanih institucija i obradu izvještaja i pripremu godišnje Informacije o stanju životne sredine.
Edukativno interaktivni seminar je vodila Mr Azra Vuković, izvršna direktorica NVO Green Home, ekspertkinja sa iskustvom za oblast biologije – ekologije, sa bogatim praktičnim iskustvom, i ukazala na ekološki monitoring politika životne sredine koji ostvaruje Koalicija 27, kao mreža organizacija civilnog sektora, osnovana da doprinose u procesu pristupanja EU u oblasti najzahtjevnijeg Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene.
U radu seminara uzelo je učešće 17 predstavnka nevladinih organizacija, koje se bave životnom sredinom na ciljevima održivog razvoja i predstavnici i Eko škole. Smatraju da razumijevanje koncepta monitoringa životne sredine, procjene i predviđanja promjena pod uticajem prirodnih i antropogenih faktora treba kontinuirano unapređivati na svim nivoima, kako bi se ostvarila svrha monitoringa upravljanje bezbijednošću životne sredine. U tom pravcu će i jačati odgovornosti, transparentnosti i participativnosti procesa pristupanja EU, što cijene važnim za održivo lokalno akciono planiranje. Smatraju da uključivanje ljudi u „zajedničko stvaranje” razvojne politike donosi niz važnih koristi: ekološku dimenzija privrednog razvoja; pravo na život u zdravoj životnoj sredini; pravo na razvoj na osnovu potreba zajednice i poboljšanje kvaliteta života u lokalnom kontekstu.
Monitoring kao složen integrisani sistem međusobno usklađenih pravnih akata, upravljačkih struktura, naučnih organizacija i privrednih društava, tehničkih i informacionih sredstava, treba da obezbijedi pravovremene i pouzdane informacije radi procjene i analize stanja životne sredine, analize procesa koji se u njoj odvijaju i blagovremenog uočavanja trendova u njenim promjenama, što je kod nas u fazi izgradnje, kako u nacionalnom tako i u lokalnom kontekstu. U praktičnom radu na svim nivoima nedostaju adekvatni podaci/informacije o kvalitetu životne sredine koje bi koriste različite službe, čime bi se olakšalo donošenje odluka i pravilan izbor mjera, u oblasti urbanizma, komunalnog uređenja, planiranja i izgradnje, zdravstvene zaštite ljudi i životinja, poljoprivrede, turizma i obrazovanja.
U diskusiji koja se razvila na seminaru Vuk Iković, biolog/ekolog, je na najbolji način objasnio kako pravovremene i pouzdane informacije monitoringa treba da podržavaju lokalni ekološki održivi privredni razvoj, na primjeru potreba za valorizovanje potencijala Parka prirode Rijeka Zeta uz očuvanje vrijednosti biodiverziteta i važnosti usluga ekosistema u lokalnim razvojinim politikama za održivi ekonomski razvoj i dobrobit stanovnika. Naglasio je da treba razmišljati o ekološkoj dimenziji privrednog razvoja zasnovanoj na ekonomiji ekosistemima i biodiverziteta, kao dijelu zelene ekonomije. Razvoj treba zasnivati na proizvodnju ekološke hrane visoke prirodne vrijednosti i plasirati je u turizmu. U tom kontekstu razvijati autentičnu turističku ponudu na lokalitetu Parka prirode koju treba upotpuniti i sportskim ribolovom, jer on privlači veliki broj zaljubljenika prirode. To skupa daje održiva rješenja za praktikovanje malih održivih agrobiznisa i kvalitet ruralnog razvoja lokalnih zajednica u ovom zaštićenom prostoru. Kako bi se promovisalo pravo na život u zdravoj životnoj sredini bitno je uspostaviti ažurne i pristupačne parametre u sistemu monitoringa kvaliteta voda rijeke Zete i učini informacije javno dostupne, kako bi građani konzumenti prirode bili sigurni u kvalitet rječne vode kada je koriste za zalivanje bašta ili za kupanje na riječnim plažama. Ovo iz razloga, što je sistem monitoringa zagađenosti životne sredine namijenjen da služi sistemu upravljanja kvalitetom životne sredine, zasnovan na vladavini prava uz dobro ekonomsko upravljanje. Proglašavajući zaštićenim prirodnim dobrom od nacionalnog značaja, 2019. godine područje doline rijeke Zete pod nazivom Park prirode “Rijeka Zeta”, Crna Gora se pridružila međunarodnom trendu prateći globalni koncept „zaštite voda“ koji osim socijalne i ekonomske, podrazumijeva i biološku i ekološku dimenziju života. Zato se tokom diskusije iskristalisala opravdana preporuka donosiocima odluka za određivanje prioriteta u sistemu monitoringa za bolje razumijevanje koncepta praćenja stanja voda rijeke Zete, procjenu i predviđanje promjena pod uticajem prirodnih i antropogenih faktora, kroz unapređenje monitoringa o kvaliteta voda međusektorskom sinergijom, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou.
Aktivno učešće mladih iz Eko škole Gimnazije Petar I Petrović Njegoš iz Danilovgrada pokazao je da ekološka svijest u gradu živi ali i koliko je ekološki monitoring životne sredine važno unaprijediti do mjere kada će postati snažan mehanizam koji radi u korist sadašnjih i budućih generacija. Mladi vjeruju da osnaživanje komunikacije nadležnih institucija i relevantnih društvenih aktera su poželjni za otvorenost politika mladih jer podstiču aktivno građanstvo, socijalnu inkluziju i solidarnost u ostvarivanju zajedničkih ciljeva u zajednici. Učešće mladih u demokratskim procesima, uz edukaciju i saradnju sa ključnim akterima, daje rezultat više za promjenu odnosa svakog pojedinca u oblasti upravljanja kvalietom životne sredine.
Rasprava je uslijedila i na temu Monitoringa plana upravljanja otpadom na lokalnom nivou kao i održivost tog strateških dokumenata, ako se ima u vidu da je upravljanje komunalnim otpadom je samo djelimično riješeno u opštini Danilovgrad dok je proces selektivnog odlaganja otpada na početnom nivou.
Srđan Mandić, iz NVO Visit Danilovgrad smatra da Danilovgrađani njeguju ekološki duh i entuzijazam aktivista i volontera. To je njihova organizacija potvrdila, brojnim volonterskim akcijama a posebno onim na otklanjanju otpada iz korita Rijeke Zete. Međutim, ono što zabrinjava su podaci o zagađenju objavljeni su u Studiji zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, koji je uradila Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, koji i danas aktuelni posebno i kada se govori i o kvalitetu voda Gornje Zete, koje su izostavljene iz postupaka integralne zaštite 2019.godine. Naime, u primijenjenom pristupu zaštite prirode nije se uvažio princip cjelovitosti zaštite prirode rijeke i nije se ispoštovalo dostojanstvo PRIRODE. Vodno tijelo ove značajne rijeke nije posmatralo kao funkcionalna jedinica odnosno rječni sliv, što je, sa strane ekologije, ispravan način gledanja na pristup upravljanju vodama, a takvo stanovište uvažava i Okvirna Direktiva EU-e u oblasti politike voda. Prema ovom dokumentu, zemlje članice i kandidati za EU-u obavezne su da: zaustave dalje uništavanje vodnih tijela, povećavju i obnove stanja vodnih korita kao i kopnenih ekosistema i močvara koje direktno zavise od vodnih ekosistema. U sprovedenom postupku zaštite izostalo je adekvatan proces participativnog strateškog planiranja u funkciji održivog razvoja zajednica a i adekvatna koordinacija, naročito između lokalnih i centralnih vlasti na principu saradnje, što je zakonski determinisano kao prioritet u odlučivanju. Da su Vlada i jedinice lokalne samouprave, u okviru svog djelokruga, solidarno i zajednički, učestvali u sprovođenju zaštite životne sredine iz svoje nadležnosti, obezbijedile bi sprovođenje efikasnih mjera zaštite životne sredine, pa sliv Gornje Zete ne bi ostao izvan režima zaštite.
S obzirom da se upravljanje vodnim resursima pa i rijeke Zete mora vršiti u okviru sliva, a ne unutar upravnih administrativnih geografskih granica. Voda ne poznaje granice ! a očuvanje prirode za buduće generacije je globalni zajednički zadatak zbog čega je podnijeta u decembru 2021. godine inicijativa Opštini Nikšić za primjenu principa cjelovitosti zaštite rijeke Zete odnosno stavljanje pod zaštitu i njenog Gornjeg toka, posebno jer ni nakon dvije godine od proglašenja Parka prirode „Rijeka Zeta“, nije profunkcionisalo upravljanje ovim vrijednim nacionalnim resursom.
Seminar je opravdao cilj organizovanja da se je u sistemu upravljanja kvalitetom životne sredine potrebno izazvati demokratske promjene za: sinergiju usklađenosti politika EU tokom reformskog integracionog procesa u lokalnom kontekstu, učešće javnosti i pristup informacijama od javnog značaja za životnu sredunu i oznaživanje uloge civilnog sektora sa mogućnošću suštinske participacije u policy procesu kreiranja ekoloških politika i odlučivanja za donošenje odluka, kao i njihovom monitoringu i evaluaciji u oblasti zaštite životne sredine i ljudskih prava. To je važan segment za određivanje prioriteta u oblasti zaštite životne sredine, izbor „informativnih indikatora“ ekološkog stanja teritorija uz provjeru njihove sistemske dovoljnosti, u cilju razvoja ekonomske politike koja na adekvatan način uzima u obzir faktore životne sredine.
Seminar se organizuje u okviru projekta “Mislimo, djelujmo, inspirišimo svoju okolinu za održivi razvoj“. Projekat je podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich Ebert Stftung (FES), NVO Politikon mreža i NVO Centar za istraživanje i zaštitu ptica (CZIP).
No Comments